|
 |
Interview s dr. Krunoslavom Martincem u Zarezu
|
| |
Kako smo već izvjestili u listopadu, stručni suradnik i član uredništva Media-via.info portala dr. Krunoslav Martinac koji trenutno živi u Australiji, bio je jedan od organizatora Treće svjetske konferencije Culturelink Networka, održane pod nazivom "Networks – The Evolving Aspects of Culture in the 21st Century", a ciljeve i metode rada ove mreže izložio je iscrpno u interviewu za časopis Zarez.
Dr. Martinac, između ostalog, navodi da je konferencija održana povodom 20. obljetnice djelovanja Culturelink Networka, kao mreže svih mreža za istraživanje i suradnju na razvoju kulture i to uz potporu UNESCO-a, Humanist Institute for Development Cooperation (Hivos); Ministarstva znanosti, obrazovaja i športa, Hrvatska, te Ministarstva kulture. Veliki broj svjetskih autoriteta na području kulture i posebno digitalnih medija održali su predavanja u prostorima muzeja Mimara.
Tema konferencije bila je "Networks – The Evolving Aspects of Culture in the 21st Century" (Mreže - Aspekti razvoja kulture u 21. stoljeću), a o cilju dr. Martinac je rekao: "Namjera organizatora je otvorena diskusija, prožimanje znanja, iskustava, kritičkih promišljanja i vizija budućnosti kulturnih mreža i umrežavanja. Pri tome će posebna pažnja biti posvećena mjestu kulturnih mreža u odnosu na kreativne prakse, njihovu zastupljenost u virtualnom prostoru, kulturne politike i procese artikuliranja kulturnih politika putem kulturnih mreža. Također nam je namjera analizirati upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, posebno onih tehnoloških komponenti koje imaju potencijal poboljšanja kvalitete interaktivnosti institucija u kulturi u virtualnom prostoru i aktivnije i direktnije sudjelovanje svih korisnika njihovih usluga. Cilj je konferencije potaknuti razgovore o prepoznavanju, uvažavanju i promicanju kulturnih raznolikosti i međukulturne komunikacije posebno u procesu globalnog umrežavanja. Nizom prezentacija primjera kulturnih praksi iz različitih dijelova svijeta otvorit će se mogućnosti usporedne analize iskustava na globalnoj razini. Mislim da je značaj konferencije u otvaranju komunikacije i prostora razgovora o nizu pitanja koja su aktivnosti kulturnih mreža, pa i Culturelinka, otvorile tijekom proteklih dvadesetak godina djelovanja. Posebna je značajka konferencije što potiče razgovore o budućnosti mreža na temelju spoznaja i rezultata praksi i istraživanja učinkovitosti mreža."
Na zanimljivo pitanje o kulturnoj raznolikosti jedne nacije dr. Martinac se referirao na Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti usvojenoj na Unescovoj Generalnoj konferenciji u studenom 2001. godine, gdje je istaknuta kulturna raznolikost kao 'zajedničko nasljeđe čovječanstva koje treba biti priznato i afirmirano za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja', kao što je naglasio i važnost Svjetskog izvještaja o kulturnoj raznolikosti pod nazivom Ulagati u kulturnu raznolikost i interkulturni dijalog, te se u tom smislu precizno izjasnio:
"Na žalost, osviještenost o toj problematici, osobito kada je riječ o dinamičkom karakteru kulturne raznolikosti, je slaba. To se odnosi prije svega na donositelje odluka koji bi morali, da se poslužim naslovom Svjetskog izvještaja, investirati, ulagati, u kulturnu raznolikost, osobito u njene ključne vektore kao što su obrazovanje, jezici i kulturni sadržaji u medijima. U izvještaju se pravilno zahtijeva formuliranje novih strategija, jer je i sama kulturna raznolikost dinamičan prostor inovacija, kreativnosti, otvorenosti različitim utjecajima kao i prožimanju utjecaja."
Problematizirajući pitanje konkretne kulturne politike dr. Martinac nastavlja:
Prije desetak godina u Kulturnoj politici Republike Hrvatske (Nacionalni izvještaj) koja je izrađena u okviru Europskog programa vrednovanja nacionalnih kulturnih politika Vijeća Europe, naglašeno je da kulturna politika treba spajati i usklađivati raznorodne legitimne interese: globalizirajuće i nacionalno specifične, tradicionalne i inovativne, većinske i manjinske, koncentrirane moći i participacije, centralne i decentralizirajuće, države i civilnog društva. To znači da se kulturnom politikom treba baviti širok krug institucija i pojedinaca, od državnih do civilnog društva. Nositelji kulturne politike ne mogu biti samo javne institucije koje je osnovala država, već i nedržavne, profitne, neprofitne, zatim zaklade itd. Čini mi se da je u Kulturnoj politici iz 1998. dobro naglašena potreba uspostavljanja odlučivanja na osnovi dijaloga u slijedećem trokutu: politički akteri – kulturni stvaraoci i proizvođači – kulturno zainteresirana javnost. U tom je slučaju i uloga pojedinaca značajna. Međutim, nisam siguran koliko u ovom trenutku možemo govoriti o postojanju jasno artikulirane kulturne politike. Prema iskustvima sudjelovanja u projektima Culturelinka imam dojam da je najčešće riječ o natječajima o javnim potrebama u kulturi koji predstavljaju skup želja, ali ne osmišljenu i osviještenu kulturnu politiku."
Hoće li kulturna politika postati artikulirana razvojna politika, ostaje otvoreno pitanje, pa dr. Martinac završava svoje izlaganje dvojeći:
"Niti jedno područje ljudskog djelovanja pa ni kultura nikada nisu bili lišeni krivih procjena, pogrešnih nadanja i materijalnih i ideoloških barijera. Zato je nužno djelovati na razinu informiranosti i osviještenosti o problemima o kojima je bilo riječi, jer bez znanja neće biti svijesti o značaju uvažavanja i promicanja raznolikosti. Teško je tada očekivati volju da kulturne politike, kulturne mreže i umrežavanja postanu bilo što drugo od mehaničkog ponavljanja ustaljenih obrazaca sa svrhom zadovoljavanja vlastitog održanja."
MV
Izvor:
časopis Zarez, dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja
Vezano uz temu članka:
23.12.09 Interview s dr. Krunoslavom Martincem u Zarezu
10.11.09 Treća svjetska konferencija Culturelink Networka
|
|
|
|
STRUČNI ČLANCI
Umjetnost, kultura, multimedija, mass media, novi mediji, kritike i osvrti...
PROJEKTI
Prezentacija Media-Via projekata i stručnih radova...
VIJESTI
Vijesti i događaji u kulturi i umjetnosti (Slavonski Brod, Hrvatska), MediaIndex (pregled vijesti iz Hrvatske i svijeta)
te arhiva video priloga....
GALERIJA
Online Art Galerija Media-Via. Prostor za prezentacije umjetničkih radova i prodajne izložbe...
ADRESAR
Web adrese po preporuci Media-Via - kultura, umjetnost, mediji...
eLEARNING
Edukacija za kulturu, umjetnost i medije. Nastavni materijali i prezentacijski prostor
za prikaz radova učenika i studenata...
|
|
Stavi ovo na Twitter!