STRIP-Mataković (II. dio)
![]() |
Ideju stripa kao sukcesivnog čitanja slika možemo prepoznati u
egipatskom slikarstvu, ili na Trajanovom stupu u Rimu. Ipak, na pojavu
stripa najviše je utjecao Guttenbergov izum tiskarskog stroja. U 18. st.
engleski slikar William Hogarth stvorio je nekoliko slikarski narativnih
sekvenci - nekoliko slika povezanih protagonistima i radnjom.
Tokom 19. st. rade se ilustrirani romani u nastavcima. Zbog pojave
višebojne rotacije u novinskim nedjeljnim dodacima američkih listova
(Sunday Comic Sections) objavljuju se komične anegdote okružene
karikaturalnim crtežom.
Napokon, crtač Richard Felton Outcalt je u časopisima New York World i
New York Journal počeo objavljivati anegdote o djeci iz irskog kvarta na
Manhattnu. Glavni lik je bio jednozubi, ćelavi dječak u noćnoj košulji.
Povjesničari se uglavnom slažu da epizoda "Veliki pseći cirkus u
McGooganovoj aveniji" (The Great Dog Show in McGoogan Avenue) objavljena
16. 2. 1896. označava početak modernog stripa.
Odjeća dječaka bila je uglavnom zelena i crvena. Dotada je tehnika tiska
već bila usavršena, ali su postojali problemi sa sušenjem žute boje. U
Pullitzerovoj tiskari odlučili su isprobati novu tehniku na osnovi
sušila za boju na spavaćici tog dječaka, pa je 5. 1. 1896. nastao Žuti
dječak. Oba su časopisa, Hearst i Pullitzer, World i Journal započeli
borbu oko prava na objavljivanje "Žutog dječaka" - tako je do danas
ostao naziv za beskrupuloznost i senzacionalizam u novinama poznat kao
"žuta štampa".
Antologiju stripa činili su potom Harold Foster svojim "Princom
Valliantom" i Hugo Pratt svojim "Corto Maltese-om". Danas su najjače
strip kuće američki "DC Comics", i crtači: Simon Bisley, Ashley Wood,
Frank Miller, Bill Sienkiewicz i braća Hernandez.
U Hrvatskoj se početkom stripa smatra "Vjerenica mača" 1935. g. u
ilustriranom tjedniku "Oko" našeg najznačajnijeg strip crtača Andrije
Maurovića. U ratna vremena pojavljuju se i braća Walter i Norbert
Neugebauer u listu "Zabavnik". Šezdesetih godina oko "Plavog vjesnika"
okupljaju se Jules Radilović i Žarko Beker.
Sedamdesete godine obilježila je grupa "Novi kvadrat":
Igor Kordej, Krešimir Zimonić, Radovan Devlić, Mirko Ilić, Ninoslav
Kunc, Joško Marušić, Krešimir Skorzet, Nikola Konstadinović, Ivica
Puljak, Emir Mešić.
U novo vrijeme treba istaknuti: Danijela Žeželja, Darka Macana, Dubravka
Matakovića, Štefa Bartolića i nedavno preminuloga Edvina Biukovića.
DUBRAVKO MATAKOVIĆ
AUTOBIOGRAFIJA
Biografija, povijest, biologija i tjelesni odgoj: Rođen sam privatno,
20. kolovoza 1959. i to na selu, iako bi Ivankovo prema broju
stanovnika, da se nalazi u Dalmaciji ili Istri nazivali gradom. Ubrzo su
me odnijeli u Vinkovce, danas središte Zabit-brtvljanske županije, a
nekoć čvorište. Tu sam se i učlanio u Savez pionira, pohađao školu,
tečaj bacanja šurikena, mnogobrojna čijala, sijela, čvarkarijade te bio
svjedokom mnogih štafeta mladosti 400X400 i 200X300. Djetinjstva nisam
imao, a na mladalaštvo me podsjeća žuta austro-ugarska i to barokna
zgradurina pokraj koje kada prođem prođu me ledeni žmarci, padne mi
šećer i spuste mi se stopala do razine platfusa. Riječ je o Gimnaziji,
ustanovi u kojoj sam na najgori mogući način ostavio svoje najbolje
godine. Poslije sam otišao na studij grafike Akademije likovnih
umjetnosti 1979. godine, a već sam 1983. godine diplomirao te željan
promjene, avantura, stege i broma u žućkastoj tekućini koju nazivaju
čajom, zbog obveze, časti i ljudskoga prava otišao u vojsku i to
neprijateljsku JNA. Ondje sam, nakon iskustava s likovnim stvaralaštvom
na temu prelaska preko Neretve, jahanja Tita na čelu kolone i dijelova
zaštitne maske protiv plinova, prvi puta počeo profesionalno crtati
stripove, dakle za lovu, a ne za tapšanje po ramenu i guzici, šture
uredničke pohvale i popularnost među drugaricama.
Prvi takav, plaćeni, strip mi je izašao u jesen 1984. godine u
Studentskome listu , a nakon što sam ga nudio Poletu koji ga je odbio
jer ih nije zanimao. U SL-u sam objavljivao nekoliko godina, a kada je
urednik postao Dragan Ogurlić, danas novinar iz Rijeke, imao sam najveće
honorare do sada, uopće. Poslije sam , sporadično objavljivao kojekuda:
u Večernjem listu, Poletu, osječkom TEN.u, beogradskoj Mladosti,
sarajevskim Malim novinama, sve do isteka 1990. kada mi je Sandro Pogutz
iz Nedjeljne Dalmacije ponudio raditi stripove s aktualnopolitičkom
tematikom. Uz manje prekide, tamo sam se zadržao do 2000. godine,
izuzevši dvije godine crtanja sličnih stripova u zagrebačkoj Panorami.
Poslije sam, opet sporadično crtao u splitskome VOX-u, Bruhu i Godinama
novim koje još uvijek malo-malo pa izađu. Paralelno sam crtao dječji
strip Super DI u Smibu od 1994. godine i Desmozgenes u OK!-u od prvoga
broja, 1995. godine. Danas urednike više ne zanimaju moji stripovi, pa
ih skoro uopće ni ne crtam.
ODABRANA STRIPOGRAFIJA
"SABRANA NEDJELA", album (1986)
"PROT PIKČERS", album (1988)
"PTERODAKTILIĆARSTVO ZA POCETNIKE", album (1992)
"IMAMO LES PROUTES", album (1995)
"Sabarana nedjela-sada i nekada", album (1999)
"Čovjek s dvije jetre", album (2000)
"Desmozgenes 1", album (2002)
Neke od tipičnih karakteristika Matakovićevog stila
Onomatopeje:
češ, češ / čačk, čačk / trz, trz / cvrrrč, cvrrrlj / bulaazn / mrmlj /
nghhh / ehmm / zvek / čvok / drok / drm / skrš / kres / šljok / šćaf /
spljošt / šljus / pljus / pljas / pršt / šuš, šuš / zvec, zvec / spić /
vuššš / blub, blub / plop / broć / prot / proć / trt / kokodaak, prk /
piju, piju, ćirli / ćirliup / arreuh / meeeuhh / kh, kh / kašlj, kašlj /
hropt, hropt / kruulj / bljuhh, glgl / harrr, harrr / mljac / mum, mum /
mljas, mljas, preživ / hrošt, hrsk / rokt / znort / njiiii / oiiiin /
mf, mf, grok / šmrc / cviiil, jec, jec / vap / kmee / krrriješt /
ciiiič, vriiišt, skviiič / muuuj / bleeej / arrrgh / učkurguuul /
škriiip / rez, rez / štim, štim / drlin, drlin / otključ, otključ, klang
/ podval / user / kontaminir / trijumfir / aplaudir / drogir /
narkomanir / blokir / ogovar, olajav, zaglupljiv, trič, trač, truč /
kijaiii / uj / ek!
Imena likova:
SRBI: Kapavac Đordže, Sulundarac Perhan, Vukojebac Todor, Kačkavaljac
Sreten, Ljuba Zemunac, Ringišpaljac Atanasije, Protukolac Jajovod,
Tepavac Kirilo, Ukurac Trpče, Tetovac Čkalja, Dojčilo Masakrirović,
Amfilohije Nemanjić, Stanoja, Ostoja, Svetoja, Kesoja, Odnegovan,
Obradovan, Gvozden, Sisoje, Arhanđelisav, Razgaćislav, Reintegrisav,
Nepobunjenisav, Memorandumivoje, Gazimestanivoje, Sofronije
RUSI: Hromačenko, Svjatosavčenko, Vladimir Pravoslavljevič Trmrteljejev,
Gologuzov, Govnovaljov, Čmarov, Majmunoguzov, Pterodaktilov
HRVATI: Sraćko Prćkić, Mitić Karamirić, Hante Miliguzović, Jazo
Priguzica, Vatroslav Trpimir Gologuzančić Posranski, Zdeslav, Razmislav,
Srbomrz
ŽENE: Kurva Triperašević, Karajka, Brtviljka, Brabonjka, Slizika,
Cmiljka, Biljka, Koviljka, Ostojinka, Šimširka, Toranga, Jorgovanka,
Ljudmila, Sereljuba, Izolabela, Gojka, Ćenifa, Krmelja, Prekobrojna,
Sutjeska, Semiramida, Piramida, Mulanekretnina
OSTALI: Tekut, Kurajber, Mamlaz, Bilmez, Čmarinko, Prkznan, Goluban
Ćoško, Jorgan Zdrmčulj-Čmeljo, Šućro Ušćumlić, Kljuso Ubipidžić, Grajko
Krokodilčević, Gojko Mrnjavčević, Raždžaklijević, Mudakošaka (Japanac),
Umfalkoatlkuku (Šveđanin), Heršajzman (Švabo), Gorgonzales (Meksikanac),
Mulaškenderhafizšećeromeršerifhadžiosmanbrćunpterodaktilotorinolaringologuzetkaraklajić
(Musliman)
1. Tema: komični događaj u kući glavnih likova iz serije stripova
Desmozgenes
(Tekut, Volfgang i Čmarinko)
2. Kadar: mini strip od tri kadra. Kadrovi se nižu s lijeva na desno.
Plan: srednji plan i total
Rakurs: razinu promatrača.
3. Odnos slike i teksta - Tekst je u "oblačiću". Glasnost zvukova i
govora označena je interpunkcijom (uskličnicima npr.), ali i veličinom i
debljinom slova ili oblikom oblačića.
4. Linija, ploha i boja su gradivni elementi vizualizacije u stripu, i
analiziramo ih poput drugih crteža i slika. Elementi su organizirani u
kompozicije.
LITERATURA:
1. How to Draw Comic Strips Roger Armstrong; Media: INK, Pencil, 1990.
2. http://www.uazg.hr/likovna-kultura/strip.htm
3. http://www.webart.hr/matakovic/
01.12.2004
