Fenomen mode - seminarski rad Maje Pritišanac
 |
Prvo se moramo upitati što je to moda uopće? Sama moda odraz je vremena u kojem živimo i ona je jedan od njegovih najboljih pokazatelja. Moda kao važna društvena i gospodarska pojava jest ogledalo našeg vremena nastala pod utjecajem snažnih društvenih, političkih, umjetničkih i ostalih čimbenika.
Aktualnost teme mode i modnih promjena postaje sve veća ubrzavanjem životnog tempa modernog čovjeka, pri čemu sam efekt ima veće značenje od samog smisla nekih stvari. Uglavnom se radi o vizualnom doživljaju tih stvari dok je njihova sama funkcionalnost prisutna, ali potisnuta u drugi plan.
Isto tako, kada govorimo o modi najčešće mislimo na odijevanje i na odjevne predmete koji su najpodložniji čestim promjenama. Njihova brojnost i raznolikost dovela je do toga da više ne govorimo o jednoj ili o nekoliko moda, nego se njihov broj popeo na prilično velik broj. To se poklapa sa povećanom potrebom današnjih ljudi za individualnošću i posebnošću, tako da ponovo potvrđujemo da je moda odraz nekog vremena.
Danas modnim trendovima svatko dodaje svoj neki osobni pečat kojim želi izraziti svoj osobni stil i image života i uvjerenja u kojima živi, pri čemu uviđamo da se moda uvukla u sve slojeve društva za razliku do negdje prije kada je to bila samo povlastica viših slojeva. Danas je dosta česta pojava da niži slojevi ljudi diktiraju tj. da viši slojevi od nižih preuzimaju određene modne stilove što se naziva "uličnom modom" koja najčešće nastaje spontano, ali je opet karakteristična za određeno podneblje i kulture.
To nam govori da moda služi za povezivanje pojedinaca istog položaja što ju čini važnim elementom u svakodnevnom društvenom životu određene kulture.
Osim samog odijevanja, moda je prisutna i u svim drugim segmentima života - u prehrani, automobilima, kulturi, znanosti, zabavi itd. Zbog njene izuzetne važnosti današnja se sociologija intenzivno bavi tom temom u okviru sociologije kulture proučavajući odnos društva i pojedinaca prema modi i pronalazeći zakonitosti koje određuju razvoj i evoluciju mode.
POJAM MODE I RAZLOZI NJENOG NASTANKA
Sama riječ "Moda" dolazi od latinske riječi "Modus" koja se izvorno odnosila na "vrstu i način" života jednog naroda, osobito na njegovo odijevanje.
Jedna od današnjih najpriznatijih i najpoznatijih teoretičarki mode, Ingrid Loschek definira modu na slijedeći način: "Moda je za čovjeka sredstvo identifikacije i socijalizacije, simbolička komunikacija sa ostatkom svijeta, obaveza prestiža, predmet užitka i primijenjena umjetnost. Iz te definicije uviđamo kolika je širina same mode, tj. kroz kolike se segmente ljudskog života ona proteže.
Zbog toga što se često poistovjećuju pojmovi moda i stil potrebno je naglasiti razliku između njih. Sam pojam stila pojavljuje se u povijesti umjetnosti i označava osobitost u strukturi, ukusu i građi te djeluje kao neraskidiva cjelina potpuno drugačija od onih koje su mu prethodile. Obično svaki stil "dođe u modu", ali isto tako i "izađe iz mode" te je osuđen na propadanje.
U umjetnosti, moda (književna, glazbena i dr.) često idu ukorak sa stilom, ali su često i u raskoraku. Ponekad se neka moda ustalila tek nakon što je taj stil nestao ili ga je zamijenio neki drugi. Tako i neki demodirani stilovi ponovno ulaze u modu npr. vraćanje gotike u modu nakon nekoliko stoljeća i sl.
Općenito gledano stil se smatra idejnim pokretom koji se utjelovljuje u nekoj umjetničkoj strukturi, dok sama moda ne mora imati uporište u tako dubokim razlozima. Dakle, dok je sam stil vezan uz umjetnost, pojam mode veže se uz životni stil koji se javlja nastankom industrijskog društva.
To je usko povezano sa sustavom materijalnih vrijednosti tj. sa bogatstvom i novcem jer što je neki predmet skuplji i rjeđi smatra se ljepšim i poželjnijim.
Bogatiji ljudi koji pripadaju tzv. višoj klasi teže pokazivanju svoje moći i raskoši željeći na taj način stvoriti određeni ugled u društvu jer da bi se nečije bogatstvo i moć neke osobe mogli procijeniti oni moraju biti vidljivi. Novac koji leži na bankovnom računu u tom smislu ne bi bio od nikakve koristi.
Prema nekim suvremenim teoretičarima vidljiv način nečijeg bogatstva jest način na koji ta osoba provodi slobodno vrijeme. U to vrijeme ljudi se bave stvarima koje nemaju veze sa njihovom egzistencijom: umjetnost, sport i rekreacija i sl. Bogatije osobe imaju više slobodnog vremena i obrnuto jer ne moraju misliti na egzistenciju. Kako je za sve te hobije potrebno usvojiti i određene vještine i znanja, mnogo se ljudi okreće sasvim novim načinima provođenja slobodnog vremena tj. novčanom natjecanju koje se očitava kroz kupovinu i akumulaciju dobara
Moda je tipičan oblik rastrošnosti. Iako je prisutna u svim segmentima života najlakše se uočava u odijevanju. Pri tome se ističe pojam novčane ljepote koji kaže "Što je skupo, to je lijepo!", a pri čemu se često dolazi do prilično apsurdnih situacija.
Niži slojevi koji si ne mogu priuštiti tako skupe stvari često imitiraju više slojeve prihvaćajući njihove manire i ukuse. Svaki niži sloj prihvaća modu slijedećeg višeg sloja tj. grupe koja je neposredno iznad njihove. Osim takve "novčane ljepote" ljudi prepoznaju i onu pravu, istinsku ljepotu.
Prema tome moda je u stalnoj interakciji ta dva principa ljepote jer kada bi ona slijedila samo jedan od njih npr. novčanu ljepotu, stvari bi postajale sve skuplje, skandaloznije i grotesknije. S druge strane kada bi moda slijedila samo princip ljepote, ljudi bi već davno našli savršenstvo ljepote.
Prema tome, prirodni ukus korigira modne pretjeranosti što je najvažnije obilježje same pojave mode.
MODA I KIČ
Već smo spomenuli da princip novčane ljepote može dovesti do pretjerivanja i grotesknih pojava. Pri tome govorimo o kiču i teoriji kiča koju je postavio teoretičar Thorstein Veblen.
Riječ Kič dolazi iz njemačkog jezika (kisch), a označava termin za popularnu i komercijalnu umjetnost, proizvod masovne kulture. Dakle ono što neki predmet čini kičom jest njegova masovna proizvodnja, dok je on u svojoj biti imitacija stilova elite tj. viših društvenih slojeva (jeftina kopija nekog originalnog predmeta koji se smatra elegantnim).
Kič je nezaobilazan pojam kada se govori o modi jer se neki stil može u svoje vrijeme smatrati kičem, ali nakon njegove revalorizacije on dobiva potpuno nova svojstva i vrijednost (npr. Katalonska secesija koja se u svoje vrijeme smatrala kičem, a danas se smatra vrhunskom umjetnošću).
Važno je spomenuti da u današnje vrijeme pluralizma (stilova, kultura, vrijednosti i dr.) moda prisvaja kič-motive. Oni se namjerno integriraju unutar nekog važnog i "ozbiljnog" umjetničkog konteksta koji sada više nemaju elemente kiča nego dobivaju sasvim novu vrijednost.
Takvo spajanje različitih elemenata doprinosi nepredvidljivosti i zanimljivosti stvaranja u današnje vrijeme čime se ostvaruje određeni stupanj maštovitosti i nekonvencijonalnosti.
To je spajanje i opet rezervirano za pripadnike viših slojeva jer jedino oni danas mogu ocijeniti što je kič u određenom vremenskom razdoblju, dok niži slojevi ne eksperimentiraju nego prisvajaju trendove i podvrgavaju se konvencijama. Oni "ne iskaču iznad prosjeka" i u većini slučajeva im to ni nije dopušteno.
To rade pripadnici viših slojeva jer imaju određeno pokriće i kredibilitet za uvođenje inovacija.
Naime, za vladajući sloj je obično kič ono što je upravo izašlo iz mode i što se još koristi među nižim slojevima. Sve ostalo jest kandidat da postane ili ponovno postane moderno (tu se radi o stilovima iz davne prošlosti koji su s vremenom prestali biti kič u ponešto modificiranom i stiliziranom obliku).
MAJA PRITIŠANAC
U Slavonskom Brodu, 8. srpnja 2004.god.
DIO SEMINARSKOG RADA IZ KOLEGIJA: MEDIJSKA KULTURA
MENTOR: mr.sc.VESNA SRNIĆ
15.10.2004